Prilikom kupovine ili prodaje nepokretnosti, priprema se, prikuplja i formira obimna dokumentacija, posebno od strane prodavca. Jedan od značajnih papira bez kojih nije moguće realizovati kupoprodajni ugovor bilo koje nepokretne imovine, jesu upravo listovi nepokretnosti.
Jedini validan, zvaničan i potpun dokument dobija se od strane lokalne jedinice koja se zove Katastar nepokretnosti, u službi Republičkog geodetskog zavoda. Na osnovu prethodno popunjenog zahteva i dokaza o uplati takse, u jednom danu se dobija svaki potreban list nepokretnosti, radi obavljanja različitih poslova, a jedan od njih je i promet imovine.
Značaj koji ima list nepokretnosti
Inovacija koja je učinila još više dostupnim list nepokretnosti, jeste pored papirne forme i podnošenja zahteva u katastarskoj službi i mogućnost onlajn, odnosno elektronskog oblika. Zbog velikog značaja koji ovaj dokument ima za prenos prava vlasništva, elektronski zahtevi su učinili proceduru bržom, efikasnijom i još lakšom nego ranije.
List nepokretnosti je važan zato što se u njemu nalaze svi podaci u vezi sa konkretnom imovinom, koja je predmet kupovine ili prodaje, prvenstveno o vlasnicima. Pored toga, obuhvaćeni su i određeni tereti i ograničenja, ukoliko ih naravno ima, sa čim je značajno da potencijalni novi vlasnik, odnosno kupac bude upoznat.
Izgled koji ima list nepokretnosti
Vlasnički dokument, odnosno posedovni ili list nepokretnosti, sastoji se iz nekoliko stranica, od kojih je prva naslovna sa osnovnim informacijama. U zaglavlju se nalaze podaci o nadležnoj katastarskoj službi koja izdaje taj dokument, sa brojem, datumom i vremenom u sekundi kada se list izdaje. Pored naslova, neophodno je da stoji i broj samog dokumenta, kao i oznaku katastarske opštine. Na naslovnoj strani se nalazi i sadržaj listova prema oznakama najčešće od A pa redom koliko oznaka i delova ima. Obavezno je da postoji pečat i potpis izdavaoca na naslovnoj strani. Najčešće, prve strane obuhvataju sve podatke o zemljištu na kojem se na primer nalazi stan. To su: broj parcele, zgrade ili drugog objekta ukoliko postoji, zatim adresa, površina i katastarski prihod. Poslednja kolona jeste vrsta zemljišta, i to može biti: poljoprivredno, građevinsko, šumsko, gradsko ili drugo. Zatim obično sledi list o nosiocima prava vlasništva nad nepokretnosti odnosno fizičkim ili pravnim licima, to su vlasnici, suvlasnici ili držaoci.
Tek onda sledi list koji obuhvata sve podatke o objektima – zgradama i garažama na određenom zemljištu. Ponovo se unose podaci o broju parcele i zgrade, zatim vrsti korišćenja – stambena ili poslovna namena, površina, broj etaža odnosno nivoa, kao i pravni status objekta koji podrazumeva da li je objekat legalan, uz građevinsku dozvolu. Ovaj podatak je veoma značajan, jer u suprotnom je objekat nelegalan i potrebno je proći proceduru ozakonjenja. Slede podaci o nosiocima vlasništva na konkretnom objektu – zgradi, oblik svojine i obim udela.
U sledećem licu se nalaze podaci o konkretnom stanu ili nepokretnosti koja je predmet interesovanja i prometa. Uglavnom se nalaze svi osnovni podaci o parceli i broju zgrade, a zatim i sprat gde se nalazi, broj, površina i broj soba ili prostorija. Ponovo se izlistavaju podaci sada u vezi sa konkretnim predmetom kupoprodaje – broj i način vlasništva, adrese i drugi podaci. Obično poslednji list odnosi se na postojanje određenih tereta, ograničenja i veoma je važan prilikom izbora nepokretnosti za kupovinu ili prodaju. To mogu biti hipoteke, zabeležbe ili zabrane.
Svaki list nepokretnosti ima veliki broj podataka, svrstanih u nekoliko strana. Navedeni su pojam, značaj, forma i sadržina kao osnovni elementi upoznavanja sa ovim vlasničkim dokumentom, koji je nezaobilazan u svakom prometu nepokretne imovine. Zbog toga je značajno da se svaki kupac i prodavac upozna sa svim detaljima i informacijama.